Osnovna prednost toplog načina kompostiranja je brzina razgradnje bio otpada. Toplim kompostiranjem već ćete za 2 do 3 tjedna imati gotovi kompost dok se hladnim načinom kompostiranja kompost dobije tek za godinu dana.
Što je kompostiranje
Imate li vlastiti povrtnjak, vjerojatno ćete poželjeti imati i vlastiti kompost za obogaćivanje zemlje za sadnju. U nastavku vam predstavljam izuzetno učinkovit način kako napraviti kompost u svega 18 dana te kako ubrzati kompostiranje.
Kompostiranje je prirodni postupak razgradnje organskih tvari, poput lišća i ostataka hrane, u dragocjeni kompost – humus koji se koristiti za obogaćivanje tla i prihranu biljaka.
Sve što raste na kraju se mora raspasti; kompostiranje jednostavno ubrzava taj postupak pružajući idealno okruženje za bakterije, gljivice i druge organizme poput crva, kukaca i gujavica koji pomažu razgradnji organskih tvari.
Kompostiranjem nastaje kompost, raspadnuta tvar koja često izgleda kao plodna vrtna zemlja. Kompost se još naziva i “crno zlato” jer je bogat hranjivim tvarima i može se koristiti u vrtlarstvu, hortikulturi i poljoprivredi.
Prednosti kompostiranja
Kompostiranje, odnosno pretvaranje hrane i drugog organskog otpada u kompost pruža niz ekoloških prednosti:
- poboljšanje zdravlja tla,
- smanjenje emisije stakleničkih plinova,
- recikliranje hranjivih sastojaka,
- ublažavanje utjecaja suše.
Kako ubrzati kompostiranje: Toplo kompostiranje
Toplo kompostiranje označava metodu kojom se optimizira mikrobna aktivnost unutar kompostne hrpe, što će ubrzati kompostiranje. Ova metoda zahtjeva posebnu opremu, kao i vrijeme i ustrajnost. Bilo da vam je kompost potreban za izradu vrtne gredice ili za prihranu biljaka, svakako isprobajte metodu toplog kompostiranja.
Prednosti toplog kompostiranja
- Osnovna prednost toplog načina kompostiranja brzina razgradnje bio otpada. Toplim kompostiranjem već ćete za 2 do 3 tjedna imati gotov kompost dok se hladnim načinom kompostiranja kompost dobije tek za godinu dana.
- Za razliku od hladnog kompostiranja, toplo kompostiranje uništava patogene bolesti poput plamenjače na lišću rajčice i krastavaca. To znači da njegovim korištenjem nećete unijeti bolesti u vaš povrtnjak. Za razliku od toplog kompostiranja, za hladno kompostiranje nikako ne smijete koristiti bolesne biljke.
- Toplim kompostiranjem se razgrađuje i sjeme, korov i njegovo korijenje kao i lukovice.
- Dodatna prednost je što kod ovog načina kompostiranja u kompostu nema kukaca ni insekata jer će ih vrućina koja se razvija tijekom procesa uništiti, baš kao i njihove ličinke.
- Osim toga, toplim se kompostiranjem mnogo bolje razgrađuje materijal pa je u konačnici rezultat fini kompost koji izgleda kao crni humus.
Kako napraviti kompost: Berkeleyska metoda
Berkeleyska metoda toplog kompostiranja razvijena je na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Ova brza i učinkovita tehnika ubrziava kompostiranje te u 18 će dana proizvesti visokokvalitetni kompost. Za ovu ćete metodu trebati uložiti dodatni trud, ali ćete uštedjeti vrijeme. Ujedno ćete dobiti mnogo više komposta negoli hladnim načinom kompostiranja stoga je i više nego isplativa. Želite li je isprobati, evo što vam je činiti:
Kompostnu hrpu slažite u slojevima
- Za slaganje kompostne hrpe izaberite zaklonjeno mjesto, posebice ako kompost radite u proljeće ili ljeto, kako se hrpa ne bi previše osušila.
- Također je bitno da tlo ispod hrpe bude propusno. S obzirom na to da hrpa mora biti barem 1 metar široka, trebat će vam za nju dosta mjesta. Kasnije ćete je još morati i okretati, stoga rezervirajte barem 20 kvadrata za ovaj pothvat.
- Skupite zeleni i smeđi bio otpad. Važno je da omjer između njih bude 30:1 u korist smeđeg. Zeleni bio otpad poput zelene pokošene trave, ostataka voća i povrća, te stajski gnoj i zeleno lišće sadrži dušik pa se stoga brže razgrađuje. Smeđi bio otpad kao što je piljevina, karton, suho lišće, slama, grane i ostali drvenasti i vlaknasti materijali sadrže ugljik pa se sporije razgrađuju.
- Naizmjenice slažite slojeve zelenog i smeđeg bio otpada jedan na drugi sve dok hrpa ne dosegne metar u visinu i metar u širinu. Hrpa ne mora biti kompaktna već dodajete materijal rastresito kako biste unijeli zraka. Debljina svakog sloja trebala bi biti između 3 i 5 centimetara.
- U sredini stavite zeleni otpad jer će se on prvi početi razgrađivati i širiti toplinu.
- Dobro smočite svaki sloj. Hrpa mora biti vlažna do te mjere da je iz nje moguće istisnuti vodu.
- Visina hrpe mora biti barem 1 metar.
- Na posljetku sve prekrijte ceradom koju možete učvrstiti kamenjem ili nekim drugim teškim predmetima kako je vjetar ne bi odnio.
- Ostavite hrpu da miruje sljedeća četiri dana i nemojte je dirati niti još išta dodavati.
Tijekom sljedećih 14 dana kompost okrećite svaki drugi dan
- Peti dan će kompostnu hrpu trebati okrenuti. Za okretanje koristite vrtne vile. Započnite s vanjskim dijelovima i prebacite ih na obližnju površinu gdje želite premjestiti hrpu. Nastavite grabiti vanjske dijelove komposta i bacati ih na novu hrpu kako bi na kraju sav vanjski materijal iz prve hrpe završio u središtu nove hrpe i obrnuto.
- Materijal prebacujte rastresito kako biste u hrpu unijeli kisik.
- Neka hrpa bude vlažna. Navucite rukavice i iscijedite šaku materijala za kompostiranje – trebala bi ispustiti samo nekoliko kapi vode. U slučaju da je kompost suh, dodatno ga zalijte. Ako je previše mokar, raširite ga da se osuši.
- Kompost bi trebao doseći idealnu temperaturu za šest do osam dana. U sredinu hrpe zabodite termometar kako biste sigurni da je temperatura između 50 i 65°C. Ako temperatura preraste 71°C mikroorganizmi će uginuti, hrpa će se ohladiti pa ćete cijeli proces morati započeti ispočetka.
- Postupak okretanja ponovite svaki drugi dan sve do 18. dana. Znat ćete da je vaš kompost gotov kad se prestane zagrijavati i smrdjeti te se u njega počnu naseljavati crvi. Ponekad se može dogoditi da se proces završi i za manje od 18, ali možda će trebati i više od toga. Tad nastavite okretati kompostnu hrpu svaki drugi dan sve dok kompost ne bude gotov.
Postupak okretanja kompostne hrpe pogledajte u Billijevom videu.
Kvaliteta komposta ovisi o bio otpadu od kojega ga radite. Što je taj otpad raznolikiji i vaš će kompost biti bolji.
Nadamo se da vam se svidio članak i Billova videa te da ćete se uskoro upustiti u izradu vlastitog komposta Berkeleyskom metodom toplog kompostiranja.