Uzgoj matovilca nije nimalo zahtjevan proces. Jednom kad ga posijete, do berbe gotovo da možete i zaboraviti na njega. Odlično tolerira hladnoću , što ga čini savršenim izborom za zimski povrtnjak. Čvrst je i otporan, ali zdjeli salate donosi slatkoću i orašast okus.
Matovilac, u nekim krajevima poznat i kao sunčica, ukusna je zimska salata. Uzgoj matovilca nije nimalo zahtjevan proces. Jednom kad ga posijete, do berbe gotovo da možete i zaboraviti na njega.
Odlično tolerira hladnoću , što ga čini savršenim izborom za zimski povrtnjak. Čvrst je i otporan, ali zdjeli salate donosi slatkoću i orašast okus. Osim toga je i veoma isplativa povrtnica jer dozrijeva po zimi kad je zelena salata prava rijetkost pa doseže visoku cijenu.
Uzgoj matovilca: Sjetva
S obzirom na to da matovilac dobro podnosi hladnoću, sjetva se može obaviti u krajem ljeta, tijekom cijele jeseni ili u rano proljeće tj. čim temperature pređu 0°C. U Primorju to znači da ga možete sijati i tijekom cijele zime i to direktno u zemlju jer mu je minimalna temperatura klijanja 0, a optimalna 10°C.
Dakako, u zimskim će mjesecima mnogo sporije rasti, no uzastopnom sjetvom od sredine jeseni do početka proljeća, možete si osigurati zelenu salatu za cijeli zimski i proljetni period kad drugih salata uglavnom nema.
Za jesensku/zimsku sjetvu odaberite osunčano mjesto u vašem vrtu jer je matovilac biljka dugog dana. Sijte ga u uzdignute gredice ili u veoma drenirano tlo.
Ne zahtijeva prethodnu obradu tla. Sijte ga u rupe dubine 1 cm udaljene svega 5-10 cm jedne od druge kako biste izbjegli rast korova. Za površinu od 1 m² bit će vam dovoljno 2 g sjemena matovilca.
Ako tlo nije vlažno, obilno ga zalijte. Jesenska, odnosno zimska sjetva, ne zahtijeva daljnje zalijevanje jer su za vrijeme hladnih godišnjih doba kiše učestale. Dođe li do suše, vaš ćete matovilac svakako ipak morati zaliti.
Uzgoj matovilca: Dobri susjedi
Uzgojiti ga možete u vlastitoj gredici, između gredica ili na rubovima vrta. Iako matovilac nema loših susjeda, sadite ga u blizini niskog graha, boba, kineske vrsta kupusa, rajčice, svih vrsta paprika, komorača, kukuruza, rotkvica i krastavaca.
Uzgoj matovilca: Klijanje
Sjeme matovilca proklijat će za svega 10-ak dana ako je temperatura oko 10°C. Pri nižim temperaturama klija sporije. Za rast mu je dovoljna temperatura od 5°C.
Uzgoj matovilca: Berba
Matovilac je spreman za berbu već nakon 70-90 dana od sjetve, ovisno o godišnjem dobu. Može se brati kao zelena salata, u više navrata. Prvo odrežite vanjske listove, kada su dugački oko 3 centimetra, ali pazite da ne iščupate korijen.
Također, matovilac možete odrezati cijeli ili ga iščupati no tada je mala vjerojatno da će ponovno narasti.
Matovilac: Nametnici i bolesti
Najveći štetnici matovilca su puževi, koji nježne listove vole gotovo jednako kao i ljudi. Lišće raste nisko, a tlo je zimi i u proljeće vlažno, što dodatno privlači puževe. Oko lijehe u koju ste posadili matovilac pospite talog kave, dijatomejsku zemlju, pužomor ili neko drugo sredstvo za suzbijanje puževa. Jedno od prirodnih sredstvava za suzbijanje puževa je soda bikarbona.
Zašto uzgajati matovilac: Ljekovita svojstva i dobrobiti za zdravlje
Matovilac povećava otpornost na stres i pomaže zadržati dobro raspoloženje. Bogat je vitaminom B9 koji djeluje na živčani sustav i osigurava dobar san.
Obiluje vitaminom C koji svojim antioksidativnim svojstvima poništava prerano starenje stanica i sprječava pojavu karcinoma. Štoviše, doprinosi konsolidaciji funkcija imunološkog sustava, štiteći tijelo od napada virusa i bakterija.
Matovilac također osigurava beta-karoten, još jedan antioksidans, koji je tvorbeni spoj vitamina A. Beta-karoten štiti kožu, oči i čuva tijelo od kardiovaskularnih bolesti.
100 g matovilca ima samo 20 kalorija zbog čega pomaže pri mršavljenju. Brzo će vas zasititi, sadrži vrlo malo ugljikohidrata i uopće nema kolesterola. Savršen je dodatak bilo kojoj prehrani.
Sadrži puno vlakana, 1,5 g na 100g, a vlakna olakšavaju probavu i učinkovita su u njezinog regulaciji. U većim količinama matovilac djeluje kao laksativ.
Bogat je klorofilom, koji u tijelo unosi kisik te ima detoksifikacijska svojstva.
Također je značajan izvor omega-3 kiselina. Te su masne kiseline važne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, smanjuju loš kolesterol i umanjuju mogućnost stvaranja ugrušaka. Osim toga sprečavaju autoimune i upalne bolesti.
Matovilac obiluje i željezom koje pomaže prijenosu kisika putem krvotoka, kalcijem korisnim za stvaranje i rast kosti i zuba, kalijem važnim za regulaciju tlaka i natrijem nužnim za kontrakciju mišića i ravnotežu iona u tijelu.
Odlučite se za uzgoj zimske salate, svakako odaberite matovilac jer osim što se lako uzgaja, veoma je zdrav.
Okušate li se u sjetvi matovilca, podijelite s nama vaša iskustva, bit će nam drago. 