Postoji niz zdravog i ukusnog povrća koje je lako uzgojiti, uključujući svježe krastavce, zelenu salatu i mrkvu. Mnogo od njih uzgojila sam i sama unatoč sušama, jakoj buri, žarkom ljetnom suncu i ne sasvim redovitoj brizi.
Željeli biste imati vlastiti povrtnjak kao biste znali što jedete i uživali u tek ubranim plodovima vlastitog rada, ali ne znate koje je povrće najlakše uzgojiti?
Postoji niz zdravog i ukusnog povrća, uključujući svježe krastavce, zelenu salatu i mrkvu, za koje nije potrebno mnogo truda. Na većini vrtlarskih stranica na internetu pronaći ćete sličan popis povrća jednostavnog za uzgoj za početnike. Mnoge od njih uzgojila sam i sama unatoč sušama, jakoj buri, žarkom ljetnom suncu i ne sasvim redovitoj brizi.
To ne znači da je nakon sadnje ili sjetve vaš posao u vrtu gotov, nego da je za određene povrtnice vjerojatnost za uspjeh veća. Pogledajte popis 10 vrsta povrća koje je najlakše uzgojiti čak i ako ste vrtlar početnik:
1. Lisnata salata
Iako postoje razne vrste salata, lisnate salate nešto su jednostavnije za uzgoj od ostalih. Ove vrste ne rade glavicu već izgledaju kao da svaki list raste pojedinačno.
Siju se direktno u zemlju. Sjeme lisnate salate nije skupo, a pronaći ćete ga u rasadnicima, agrarijama, ali i u trgovačkim lancima. Ondje su lisnate salate dostupne i kao presadnice.
Lisnate salata, kao i sve ostale salate općenito, ne vole toplo vrijeme. Možete ih početi sijati već u rano proljeće ili u kasnu jesen. Niču 10-ak dana poslije sjetve, a za berbu su spremne nakon 40-45 dana no već i prije toga možete ih početi brati. Bitno je samo da ih odrežete do razine tla, ali da ne iščupate korijen. Tako će se listovi obnavljati i vi ćete ih moći iznova brati sve dok vrućina ne zaustavi njihov rast.
2. Rotkvica
Rotkvica je veoma otporna povrtnica i također je možete sijati direktno u zemlju. Sjeme lako klija i u težim uvjetima, a tajna uspješnosti leži u rahloj zemlji i sijanju na rijetko kako bi korijen imao mjesta razviti se. Ako vidite da su vam rotkvice nikle pregusto, obavezno ih razrijedite. Ostavite oko 5 cm razmaka između rotkvica.
Sjetva se obavlja u proljeće i u jesen, a postoje i vrste koje možete sijati tijekom cijelog ljeta. Ovisno o vrsti i vremenskim prilikama, dozrijevaju za 25 do 50 dana. Možete ih sijati sukcesivno, svakih 10 do 15 dana kako ne bi dozrele sve u isto vrijeme.
Za berbu su spremne kad njihovo lišće dosegne oko 10 cm visine. Važno je napomenuti da se kod rotkvice jede zadebljali korijen, ali i mlado lišće koje možete ubaciti u salatu i u variva.
3. Špinat
Špinat je najbolje sijati direktno u zemlju. Prije sjetve ostavite sjeme da se namače preko noći što će ubrzati klijanje. Trebat ćete ga posaditi u dobro dreniranu i pognojenu zemlju.
Sije se na dubinu između 2-4 cm. Klije i na temperaturi od 0 stupnjeva i dobro podnosi mraz. Jesenski špinat se sije sredinom listopada, bere u travnju sljedeće godine. U proljeće ga možete sijati već početkom ožujka i brati sve do lipnja.
Špinat ne voli visoke temperature ni dug dan. Kad je sunce visoko i dan traje duže od 12 sati on počinje cvjetati, a listovi se zarolaju. Najbolje raste na temperaturi između 16°C i 18C°. Odaberite sunčano mjesto ili laganu sjenu, dok je za ljetnu berbu bolje sijati ga u sijenu.
Listove špinata možete kontinuirano brati što će potaknuti novi rast.
Sadnja špinata jednostavnija je uz naš vodič sa slikama.
4. Mahune
Mahune se lako uzgajaju i daju obilnu berbu. Siju se direktno u zemlju, a sjeme je poželjno najprije namočiti kako bi se ubrzalo klijanje.
Mahune vole toplinu, pa ih se ne preporučuje sijati prije negoli temperatura zraka dosegne barem 20°C. Najbolje klijaju i niču pri temperaturi između 18°C i 25°C. Siju se u redove u dobro drenirano i nagnojeno tlo. Za sjetvu izaberite osunčano mjesto.
Mahune dijelimo na visoke i niske sorte. Početnicima preporučujemo niske sorte jer ih je lakše uzgojiti pošto ne zahtijevaju dodatan rad osim sjetve i berbe koja će uslijediti nakon 60-ak dana. Visokim sortama bit će nužno osigurati potporanj.
Dobra je vijest da mahune možete sijati i nekoliko puta u godini od kraja travnja pa sve do početka srpnja.
5. Krastavci
Krastavci su povrće koje je lako uzgojiti, ali im morate osigurati dovoljno sunca i vode.
Dijelimo ih na salatne i kornišone koji su rastom manji od salatnih i idealni za zimnicu. Ni jedni ni drugi ne vole hladnoću. Saditi ih možete na otvorenom od kraja travnja pa sve do lipnja, najranije 2 tjedna nakon zadnjeg mraza. Sjetvu možete započeti i u zatvorenom 3 tjedna prije sadnje na otvorenom ili možete kupiti presadnice u lokalnom rasadniku.
Preferiraju propusno i prozračno tlo nagnojeno organskim gnojivom, izaberite sunčano mjesto zaklonjeno od vjetra.
Klijavost im je najbolja pri temperaturi od 25°C do 35°C iako niču već i na 12°C kad se vrijeme klijanja može produljiti na 15 do 20 dana. Za rast im osigurajte potpornje od minimalno 120 centimetara i redovito ih zalijevajte.
6. Mrkva
Mrkva je korjenasto povrće koje se prilično jednostavno uzgaja jer je otporna na mraz, a mlade biljke podnose temperaturu i do -5°C. Vjerojatno u vašem povrtnjaku nećete uspjeti dobiti primjerke veličine onih iz dućana, posebice ako je tlo u kojem sijete mrkvu kamenito, no vaša će mrkva biti znatno ukusnija.
Baš kao i kod rotkvice, pripazite na gustoću sjetve. Kad nikne, mrkvu možete razrijediti čupanjem biljaka koje su preblizu kako bi korijen imao mjesta razviti se. U proljeće bi čupanje moglo prizvati mrkvinu muhu, zbog čega je bolje preventivno sijati rijetko.
Iako će uspjeti i u laganoj sjeni, mrkva preferira sunčani položaj. Sije se već od početka ožujka pa sve do kraja kolovoza na dubinu od 1.5 do 2 cm. Brati je možete tijekom cijele godine, a osim raznih juha i variva, napraviti se može i sočna torta od mrkve.
7. Paprike
Postoji mnogo vrsta paprika, od onih najsitnijih ljutih pa do velikih babura. Sve su one vrlo ukusne i jako ih je lako uzgojiti.
Paprike obožavaju toplinu pa ih je preporučljivo posijati ih u zatvorenom 4 do 6 tjedna prije negoli ih namjeravate presaditi na otvoreno. Nikako to nemojte učiniti prije negoli temperatura zraka dosegne 15°C. Gotove sadnice raznih vrsta paprike sigurno ćete pronaći u rasadniku i u trgovačkim lancima. Idealno vrijeme za presađivanje paprike u povrtnjak je kraj svibnja.
Optimalno tlo za paprike je propusno i bogato humusom. Za sadnji u povrtnjaku odaberite sunčano mjesto, redovito ih zalijevajte i prihranjujte bar jednom mjesečno.
8. Rajčice
Rajčica spada među najčešće sađeno povrće u povrtnjacima zahvaljujući jednostavnom uzgoju i izvrsnom okusu koji se ne može mjeriti s onim kupljenih rajčica.
Raste veoma brzo, a ako izaberete neke od grmolikih, niskorastućih vrsta nećete im morati postaviti ni potporanj. U našim se krajevima još uvijek najčešće sade sorte kašto je Volovo srca, San Marzano i jabučarka no sve su češće i cherry vrste.
Želite li cijelo ljeto uživati u vlastitim rajčicama, morat ćete ih posijati u zatvorenom već početkom ožujka ili možete kupiti presadnice u rasadniku, agrariji ili trgovačkim centrima te ih na otvoreno presaditi krajem travnja ili početkom svibnju. Možete ih i sijati direktno u zemlju već od druge polovice travnja na dubinu od 2-3 cm.
Rajčice obožavaju toplinu, a loše podnose hladnoću stoga za njih odaberite veoma sunčano mjesto s minimalno 6 sati direktnog sunca dnevno.Kad ih budete sadili, obavezno zemlji dodajte kompost, redovito ih zalijevajte i prihranjujte barem jednom do 2 puta mjesečno.
Pročitajte i naše korisne savjete za sadnju rajčice.
9. Tikvice
Tikvice se može pripremiti na bezbroj načina zbog čega se ljeti vrlo često nađu na našem stolu. Odlučite li pokušati ih uzgojiti sami, to neće biti veoma teško.
Treba im mokro tlo, mnogo sunca i zaklon od vjetra. Sijati ih možete direktno u zemlju na otvorenom od sredine svibnja. Važno je da zemlju dobro pognojite. Sjeme možete namočiti kako bi prije proklijalo. U slučaju da želite ranije početi brati tikvice posijte ih u travnju na zatvorenom te ih nakon mjesec dana presadite na otvoreno.
Vodite računa o tome da se tikvica jako raširi pa ih stoga sadite na razmak od minimalno 60 cm. Sadite li ih u redove, razmak od reda do reda mora biti 1.5 metar.
10. Matovilac
Matovilac je vrsta zelene salata koju je veoma lako uzgojiti zahvaljujući njegovoj prilagodljivosti na uvjete u kojima raste. Nakon što ga posijete gotovo da ćete moći zaboraviti na njega sve do berbe.
Najbolje uspijeva za hladnijih mjeseci, a može se sijati tijekom cijele godine. Od sjetve do nicanja dovoljno je svega 8 do 10 dana. Klija već na 0°C, a raste na 5°C dok je optimalna temperatura rasta 10°C.
Dobro uspijeva u svim vrstama tla iako više voli humusno dobro drenirano tlo. Zbog plitkog ga je korijena najbolje sijati direktno u zemlju.
Za sušnih mjeseci potrebno ga je redovito zalijevati. Dozrijeva oko 2-3 mjeseca nakon sadnje.
Rezidba će potaknuti ponovan rast stoga kod berbe pazite da ga ne iščupate iz korijena. Dobijte više informacija za uzgoj matovilca.
Moja lista 10 vrsta povrća koje je najlakše uzgojiti u povrtnjaku je gotova. Sad kad imate upute što i kada raditi vaš povrtnjak može bio uspješan pa čak i ako ste početnik.
Budite vrijedni i uživajte u vrtlarenju! 🙂